[MAN truck bus]

Pa na 609...

[smogovci.bbb2]

A tako Znači ZET i dalje u 20 st.

[421]

https://www.telegram.hr/politika-kriminal/bandic-je-natjerao-suradnika-da-odstopa-zacepljeni-slivnik-nabavio-mu-je-stap-i-sve-fino-nadgledao/
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jučer je bio u ophodnji Donjim gradom, a video i fotografije ekspresno su postale hit. U nekom trenutku gradonačelnik i njegova pratnja naišli su na ozbiljan komunalni problem: začepljen ulični odvod u kombinaciji s kišnim vremenom doveo je do stvaranja poprilične lokve na cesti.
Bandić je smjesta zaustavio čitavu grupu i počeo svojim suradnicima delegirati kako da riješe problem.
Jednom gospodinu Bandić je nabavio granu da njom pročačka po slivniku, a gradonačelnik je sve pomno nadzirao i aktivno mu davao upute.
BANDIĆ JE SVE RIJEŠIO
Kada mu je Bandić točno objasnio što treba učiniti, gospodin koji se opremljen samo tankim štapom upustio u čišćenje odvoda, uspješno je obavio svoj dio posla.
Prazna vrećica kikirikija koja je zaštopala slivnik smjesta je uklonjena.
OBEĆANJA DA ĆE POJESTI SNIJEG I POLIZATI ASFALT
Ovo nije prvi put da Milan Bandić vlastoručno rješava komunalne probleme u svome gradu. Možda se sjećate kad je za vrijeme mećave u prosincu 2012. godine stao na čelo Zimske službe i građanima obećao da će pojesti snijeg koji je zatrpao zagrebačke ceste.
Još odlučnije Bandić je nastupio u siječnju 2014. godine, kada je uoči najavljene snježne oluje zajamčio da će polizati asfalt i pojesti sav snijeg koji padne.

Mnoštvo je simbolike u ovom novinarskom izvještaju, najviše u prvoj slici.
Svaka sličnost s temom je namjerna.

[smogovci.bbb2]

 

[421]

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zet-prvih-sest-mjeseci-zavrsio-u-minusu-prihode-srusila-korona-rashode-povecao-kolektivni-ugovor-20201015
POSLOVNO IZVJEŠĆE

ZET prvih šest mjeseci završio u minusu. Prihode srušila korona, rashode povećao kolektivni ugovor
Autor: Vedran Brkulj Zadnja izmjena 15.10.2020 18:12 Objavljeno 15.10.2020 u 18:12

ZET je prvih šest mjeseci 2020. godine završio u minusu od 12 milijuna kuna, stoji u Poslovnom izvješću gradskog prijevoznika. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 569 milijuna kuna dok su rashodi iznosili 581 milijun kuna. Lošiji je to rezultat nego u istom periodu 2019., kada je ZET bio u plusu, iako je gradska subvencija u prvom polugodištu 2020. viša za 37,8 milijuna kuna nego lani. Razlog za minus prvenstveno leži u 48 milijuna kuna manje prodaje usluga građanima i gospodarstvu
A do pada prodaje, kako se navodi, došlo je zbog pandemije koronavirusa i potresa, odnosno činjenice da su autobusi i tramvaji bili parkirani nešto više od mjesec dana.

Kako je izgledala situacija s prodajom svih vrsta karata i pokaza, govore i sljedeći podaci. U prvih šest mjeseci 2019. prodano ih je 16.829.621. Za isti period 2020. planirana je prodaja 17.157.750 komada, a na kraju je realizirano 9.252.176 komada. Prihod od karata u prvih šest mjeseci 2019. iznosio je 198,6 milijuna kuna, za 2020. planirano je 199,1 milijun, a realizirano je 139,1 milijun kuna.

S druge pak strane, rashodi su rasli za 5,1 milijun kuna u odnosu na isti period lani. Na rashodovnoj strani 57,5 posto otpada na troškove osoblja, 22,5 posto na materijalne troškove, 12,5 posto na amortizaciju...
No rashod koji je najviše rastao troškovi su za zaposlene i oni su bili za 32,6 milijuna kuna, odnosno 10,8 posto, viši u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a razlog je novi Kolektivni ugovor za ZET koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine.

S posljednjim danom lipnja 2020. godine u ZET-u su bila zaposlena 3892 radnika, od toga 3656 radnika na neodređeno vrijeme i 236 radnika na određeno vrijeme.

U voznom parku bilo je 317 tramvaja prosječne starosti 27 godina, a autobusa je bilo 436, prosječne starosti 11,8 godina. U prvom polugodištu 2020. prosječna brzina tramvajskih vozila iznosila je 12,75 km/h dok je prosječna brzina autobusa bila 18,36 km/h.

Recimo i da je u prvom polugodištu 2019. godine iznosila 13,64 km/h dok je prosječna brzina autobusnih vozila iznosila 18,61 km/h.

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zbog-neplacanja-obaveza-od-371-7-milijuna-kuna-zagreb-potpisuje-sporazume-za-odgodu-i-placanje-s-kamatama-20201019
PET DOKUMENATA

Zbog neplaćanja obaveza od 371,7 milijuna kuna Zagreb potpisuje sporazume za odgodu i plaćanje s kamatama
Autor: Vedran Brkulj Zadnja izmjena 19.10.2020 22:57 Objavljeno 19.10.2020 u 22:57

Grad Zagreb sve teže servisira svoje obveze. Dugovi se gomilaju i sve se teže servisiraju. Da problema ima, nije tajna, a zbog duga od 371,7 milijuna prema Zagrebačkom holdingu i ZET-u Grad će potpisati pet sporazuma o njihovom plaćanju s kamatom
U veljači je u medije procurio dopis Daniele Juroš Pečnik, pročelnice Gradskog ureda za financije, upućen gradonačelniku, zamjenicama i bliskim suradnicima, u kojem se upozorilo na to da je minus u gradskom proračunu krajem prošle godine premašio milijardu kuna te se od čelnika gradskih 'ministarstava' hitno tražilo ograničavanje potrošnje, nepreuzimanje novih obaveza, preispitivanje socijalnih i ostalih prava te pronalaženje drugih oblika financiranja.

U ožujku su stigli koronavirus i potres, a u rujnu je oporbeni zastupnik Tomislav Stojak (HNS) upozorio na to da dug Grada iznosi 1,3 milijarde kuna te da proračunu prijeti 'financijski brodolom'.

POSLOVNO IZVJEŠĆE
ZET prvih šest mjeseci završio u minusu. Prihode srušila korona, rashode povećao kolektivni ugovor
Propali projekt znanstvenog kvarta u Zagrebu ide dalje. Sada će biti za one čiji su domovi stradali u potresu
Koji dan kasnije HDZ, partner u vlasti Milana Bandića, zagrebačkog gradonačelnika, dramatično je ustvrdio da metropoli prijeti 'bankrot' iako su za brojne njegove preskupe projekte, poput predimenzionirane sljemenske žičare, digli ruku.

Nije dugo trebalo da Bandić odgovori i ustvrdi da 'ako je Zagreb pred bankrotom, onda je Hrvatska već bankrotirala, onda Hrvatske nema' jer je Zagreb 'šest i pol puta manje zadužen od Hrvatske'.

Mirka Jozić, pročelnica za gospodarstvo, kazala je tada da '1,3 milijarde kuna kumuliranog deficita u proteklom periodu, od čega je petsto i nešto milijuna kuna iz prošle godine, ne može biti razlog za bankrot Zagreba'.

Krivca za probleme našli su u poreznoj reformi, potresu i koronakrizi.

Da Zagreb sve teže servisira svoje obaveze, može se sve češće neslužbeno čuti od onih koji obavljaju određene poslove za njega, a da stvari nisu dobre, potvrđuju i posljednji sporazumi koji su iz ZET-a i Zagrebačkog holdinga (ZGH) upućeni Gradu.

Naime, zbog duga od 310,6 milijuna kuna prema ZGH-u, a kako bi osigurali likvidnost, ZGH je na potpis u Grad poslao četiri sporazuma kojima bi se regulirali načini i rokovi otplate duga.
Prva dva sporazuma pokrili bi dug od 120,2 milijuna, a Grad bi ih trebao podmiriti do kraja 2021. godine uz kamatu od 2,17 posto fiksno.

U prvom sporazumu riječ je o gradnjama škola u Iveru, Hrvatskom Leskovcu i Jelkovcu, radovima na nekoliko zdravstvenih stanica i zgradi mjesne samouprave te dugu prema Direkciji ZGH i Zrinjevcu.
U drugom sporazumu riječ je o dugu za gradnju bazena i stanovima u Jelkovcu, ali i nizu neplaćenih faktura Zrinjevcu, Čistoći i Areni Zagreb.
Prema trećem sporazumu, Grad bi dug od 150 milijuna kuna podmirio također do kraja 2021., ali u mjesečnim ratama uz istu kamatu kao i u prva dva sporazuma. Prema fakturama, u ovom sporazumu vidi se da Grad nije servisirao niz obaveza prema Zrinjevcu, Zagrebačkim cestama i Čistoći.
Četvrti sporazum pokriva dug od 40,3 milijuna kuna, prema kojem bi ga Grad trebao servisirati do kraja 2022. godine, a kamata će se obračunavati na godišnjoj razini u visini od 2,17 posto godišnje, fiksno, te će se fakturirati sa zadnjim danima 2021. i 2022. godine. I ovdje se, kao i u trećem sporazumu, radi o dugu prema spomenutim Holdingovim podružnicama.

Sličan prijedlog sporazuma Gradu je stigao i iz ZET-a. Naime ZET-u se subvencionira dio troškova za prijevoz putnika koje ne može pokriti iz svojih prihoda. A potres i proljetno zaključavanje zbog koronavirusa, kada je javni prijevoz bio obustavljen, dodatno su ga uzdrmali.

ZET je podnio zahtjev za isplatu subvencije za listopad u iznosu od 36,9 milijuna kuna te je na temelju izračuna prema metodologiji neto financijskog učinka procijenjeno da, osim planirane subvencije, nedostaje još 24,2 milijuna kuna. Stoga je predložio sklapanje Sporazuma o otplati duga u iznosu od 61,1 milijun kuna. Prema prijedlogu, Grad bi to servisirao u četiri polugodišnje rate tijekom 2012. i 2022. godine, uz fiksnu kamatnu stopu u visini od 2,17 posto godišnje.

[tramvajac 92]

Očekivano. Nema prijevoza = nema naplate karata.

[smogovci.bbb2]

Ja mislim da je dug puno veći

[smogovci.bbb2]

Izvor: https://www.zagreb.hr/projekt-zicara-sljeme/163061
Nova žičara na Sljemenu bit će namijenjena javnom prijevozu putnika od polazne postaje u Dolju do vidikovca na Sljemenu čime će se rasteretiti postojeća prometna infrastruktura do Sljemena te dodatno povećati atraktivnost lokacije.

Žičara će prolaziti trasom stare, ali će imati više gondola (84) u koje će se moći smjestiti 10 putnika i vozit će brže (vožnja od početne stanice do vidikovca trajat će svega 16 minuta).

Završetak radova testiranja opreme očekuje se sredinom studenog 2020, a odmah potom i ishođenje uporabnih dozvola, te puštanje žičare u rad.

Žičara se sastoji od:

Donje postaje,
2 niskonaponske transformatorske stanice,
Kutne građevine,
Međupostaje Brestovac,
Gornje postaje,
i same žičare s pripadajućim elektroenergetskim i telekomunikacijskim vodovima.

Sudionici gradnje su:

Investitor:                     Zagrebački električni tramvaj (ZET)
Kreditori:                      Klub banaka koji čine: Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), OTP banka d.d. (OTP), Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) i Zagrebačka banka d.d. (ZABA)
Projektant:                    Elektroprojekt d.d.
Projektant:                    Projektni ured MI2A d.o.o.
Izvođač:                        GIP Pionir d.o.o., KFK d.o.o., Pametna energija d.o.o., Geobim d.o.o., Geokol d.o.o., Gradko d.o.o. i Montgradnja Ladišić d.o.o.
Oprema:                       Doppelmayr Seilbahnen GmbH
Sanitarna oprema:       GIP Pionir d.o.o. i Montgradnja Ladišić d.o.o.
Nadzor:                        ZEM nadzor d.o.o.


Za gradnju svih dijelova žičare izdano je 11 građevinskih dozvola. Izvođenje radova po svim izdanim građevinskim dozvolama započelo je 25. 1. 2019. godine. Radovi su u završnoj fazi te je u tijeku podešavanje i testiranje opreme, kao i završni radovi uređenja okoliša. Svi navedeni radovi, odnosno testiranja opreme, trebali bi biti završeni sredinom studenoga 2020. godine.

Ukupni troškovi gradnje žičare sukladno sklopljenim ugovorima i aneksima iznose 389.672.810,49 kuna za građevinske radove, 695.516,06 kuna za sanitarno opremanje te 123.938.771,05 kuna za dopremu i ugradnju opreme žičare, što sveukupno iznosi 514.307.097,60 kuna.

Osim navedenog, vezano za žičaru postoje i troškovi projektiranja, izgradnje, premještanja i zaštite električnih instalacija te priključenja na mrežu u iznosu od sveukupno 12.291.446,89 kuna. Također, tu su i troškovi priključaka  na infrastrukturu u iznosu od 11.784.053,00 kuna, troškovi sanacije klizišta u iznosu od 5.657.960,00 kuna, troškovi projektiranja i projektantskog nadzora u iznosu od 8.472.896,30 kuna, troškovi nadzora nad izgradnjom u iznosu od 1.858.776,00 kuna, troškovi privremene regulacije prometa u iznosu od 888.791,05 kuna te troškovi priključaka na vodne građevine u iznosu od 117.012,95 kuna.

Od navedenog je do sada realizirano 490.034.866,84 kuna, a uvažavajući činjenicu da su radovi pred završetkom, neće doći do troškova većih od ugovorenih.

Također, vezano za izgradnju žičare, postoje i daljnji troškovi uklanjanja stare žičare u iznosu od 2.353.224,65 kuna, troškovi sanacije objekata starih postaja žičare u iznosu od 1.689.476,80 kuna, što zajedno s troškovima pripremnih radova za navedene aktivnosti iznosi 4.500.660,05 kuna.

Troškovi krčenja šume na trasi žičare, koje su poslove obavile Hrvatske šume d.o.o., iznosili su 999.803,39 kuna u 2017., 277.038,00 kuna u 2018. i 960.659,34 kuna u 2020. godini.

Također, prije početka gradnje same žičare, odnosno u razdoblju od veljače do srpnja 2017., obavljeni su radovi rekonstrukcije tramvajske pruge od Mihaljevca do Gračanskog Dolja, vrijednost kojih radova je iznosila 24.221.487,29 kuna, a koji su radovi financirani u 85% iznosa iz Kohezijskog fonda i 15% iz državnog proračuna i predstavljali su dio projekta modernizacije tramvajske infrastrukture u Gradu Zagrebu.

Osim toga, u neposrednoj okolici žičare je u tijeku gradnja odnosno rekonstrukcija dijela Gračanske ceste s rotorom i parkiralištem. Ukupna vrijednost tih radova je 6.038.113,23 kuna. Također, u tijeku je i gradnja novog dijela niskotlačnog plinovoda u dužini od 240 metara, ukupne vrijednosti 497.653,31 kunu.

Što se same žičare tiče, trasa nove se većim dijelom podudara sa trasom stare žičare, uz njeno produljenje u gornjem i donjem dijelu. Širina koridora nove žičare je 16 m, ukupna nagibna duljina iznosi 5017 m, a njena horizontalna projekcija 4926 m.

Visinska razlika između Donje i Gornje postaje iznosi 754 metra. Osim Donje i Gornje postaje, na trasi žičare je izgrađena Kutna građevina i Međustanica Brestovac, a na trasi je izgrađeno 29 stupnih mjesta sa 34 stupa (pojedina stupna mjesta neposredno uz objekte na trasi sadrže dva stupa zbog potrebe umirenja kabina prije njihovog ulaska u objekte). Visine stupova su od 6,05 m do 43,51 m, ovisno o konfiguraciji terena.

Duž trase su izgrađeni instalacijski kabelski vodovi za potrebe žičare, telekomunikacijski vodovi, kabelski vodovi upravljanja, nadzora i signalizacije te sustava uzemljenja. Trasa je osvijetljena, pokrivena video nadzorom i audio sustavom. Gondole su predviđene za prijevoz najviše 10 osoba te su opremljene grijanim sjedalima, rasvjetom, WiFi-em, interkomom i video nadzorom, kao i  vanjskim dodatkom za smještaj skija i sportske opreme.

Donja postaja se nalazi neposredno uz okretište tramvaja broj 15, u Gračanskom Dolju, između postojećih prometnica Gračansko Dolje i Gračanske ceste. Donja postaja je izvedena sa šest etaža -  dvije podzemne i četiri nadzemne. Podzemne etaže su etaža -2 i etaža -1.

U podzemnoj -2 etaži (neto površina 4.289,71 m²) je smještena javna garaža te prostor za elektroagregat, a u podzemnoj -1 etaži (neto 4.211,08 m²) garaža i prostor spremišta, info point, te prostori rezervirani za smještaj opreme grijanja i klimatizacije, transformatorske komore, prostori za smještaj elektroopreme HEP-a, ZET-a i sprinkler stanice.

U prizemlju (neto 1.583,32 m²) su smješteni peroni za ukrcaj i iskrcaj putnika s pripadnim platoima, čekaonice za putnike, sanitarni čvor za putnike, radne prostorije žičare te ostali popratni sadržaji kao što su kiosci, suvenirnica, caffe bar i trgovina sportske opreme.

Na 1. katu (neto 1.150,48 m²) smješteno je spremište kabina i prostor za njihovo održavanje.

Na 2. katu (neto 1.622,95 m²) nalaze se sportski sadržaji i prostor za smještaj klimakomora.

Treći kat (neto 608,52 m²) je predviđen za smještaj prostora za sjedenje (lounge) i urede uprave žičare.

Kolni ulaz u garažu izveden je sa sjeverne strane objekta, a izlaz na južnom dijelu objekta. Iskrcaj i ukrcaj putnika će se nadgledati iz kontrolnih kabina neposredno i putem video nadzora.

Kutna građevina (neto 17,12 m²) je smještena sjeverno od Donje postaje i njena funkcija je promjena smjera trase žičare. Ukrcaj i iskrcaj putnika na ovoj građevini nije predviđen. Kutna građevina se sastoji od četiri stupa i servisne platforme. Na objektu nije predviđen stalni boravak pogonskog osoblja.

Nova ulazno-izlazna postaja Brestovac se nalazi u Parku prirode Medvednica, istočno od sanatorija Brestovac. Pristup ovom objektu je servisno-kolnim prilazom sa Sljemenske ceste, a objekt se sastoji od suterenskog dijela (neto 662,90 m²) i prizemlja (neto 131,10 m²) gdje su smješteni ulazno izlazni peroni i kontrolna soba s upravljačkim pultom. U suterenskom dijelu objekta je smještena strojarnica s glavnim pogonskim motorom sustava žičare, kao i oprema za rezervni pogon koji čini dizel motor i spremnik dizel goriva. Uz strojarnicu, u suterenskom dijelu građevine su smješteni prostori za servis i skladištenje nužnih rezervnih dijelova, sanitarije za putnike i prostori za smještaj i rad operativnog osoblja (na postaji će se tijekom rada u smjeni nalaziti po tri djelatnika).

Trasa žičare završava na novoj Gornjoj postaji (neto 1.097,84 m²) koja se sastoji od etaže -1 u kojoj su smješteni sanitarni čvorovi i prostorije za smještaj elektro i strojarske opreme, prizemlja gdje su smješteni peroni, blagajna, kontrolne sobe i drugi radni prostori žičare, te nateznog postrojenja za napinjanje užeta gornjeg pogonskog odsjeka i dodatna strojarska oprema.

U sklopu radova su položena dva srednjenaponska elektroenergetska voda od NTS Donja Postaja do spoja na postojeću elektroenergetsku mrežu, dva srednjenaponska elektroenergetska voda od NTS Brestovac do spoja na postojeću elektroenergetsku mrežu. Svi objekti spojeni su  na sustav javne vodoopskrbe, a odvodnja otpadnih voda iz Donje postaje priključena je na sustav javne kanalizacije. Za Međupostaju Brestovac je izgrađena interna kanalizacija i vodonepropusna sabirna jama, dok će se za odvodnju otpadnih voda iz Gornje postaje koristit postojeća sabirna jama koja je bila u sustavu Gornje postaje stare žičare Sljeme.

Također, izvedeni su makadamski servisno-kolni putevi do stupova na trasi ukupne duljine 2180 m.

Natječaj za radove na izgradnji nove žičare održan je 2018. godine, ponude zainteresiranih gospodarskih subjekata su otvorene 4. 9. 2018., a na predmetni natječaj su se javila tri zainteresirana subjekta koja su dala ponude za izgradnju i to u iznosima: najpovoljnija u iznosu 299.790.853,96 kuna, druga u iznosu 348.360.337,85 kuna i najskuplja u iznosu 388.888.768,64 kuna. Na natječaju je odabran izvođač koji je ponudio najnižu cijenu.

Tijekom izvođenja radova su s izvođačima građevinskih radova sklapani aneksi ugovora, i to iz sljedećih razloga:

I aneks ugovora o izgradnji sklopljen je 26. 4. 2019, a istim je vrijednost radova iz ugovora od 299.790.853,96 kuna povećana za iznos 11.335.839,03 kune iz razloga što je, sukladno zahtjevima opreme, bitno izmijenjen odnosno postrožen kriteriji o dopuštenim odstupanjima u odnosu na projekt, te su izmjenom propisana dopuštena odstupanja od maksimalno 1 cm po visini, odnosno dužini (ranije je to odstupanje moglo iznositi do 5 cm po dužini, odnosno 2 cm po visini).
II aneks sklopljen je 24. 6. 2019. te je vrijednost radova povećana za 21.684.960,21 kunu. Od toga se najveći dio odnosi na izgradnju, odnosno rekonstrukciju prilaznih puteva kako bi mehanizacija mogla pristupiti na gradilišta svih elemenata žičare, a čiji su izvedbeni projekti dostavljeni naknadno i nisu bili usklađeni s ugovornim troškovnicima. Ostali dodatni troškovi odnose se na potrebu za uklanjanjem instalacija koje su prilikom radova pronađene ispod površine zemlje i koje nisu ranije bile poznate, kao i na potrebu za promjenom načina temeljenja objekata prilikom iskopa utvrđenih osobina tla na mjestu međupostaje. Pored toga projektom je planiran iskop tla kategorije C,  odnosno iskop bagerom, no kad su radovi započeli, utvrđeno je postojanje i tla kategorije A (stijena) i B (lapor) za čiji iskop je potrebno prethodno razbijanje hidrauličkim strojevima. Također, određeni dodatni radovi izvršeni su temeljem zahtjeva nadzora, otkriveni su i pojedini nedostaci u projektima, ali je došlo i do promjena tehnologije izvršenja pojedinih radova, uslijed čega su ostvarene uštede u vidu činjenica da pojedini ugovoreni radovi u vrijednosti od 2.220.092,15 kn neće biti izvedeni, a samim time niti fakturirani.
III aneks sklopljen je 26. 11. 2019. te je istim iznos ugovora povećan za 43.353.468,89 kuna. Taj aneks odnosi se na izvođenje radnog platoa površine 11,200 m² za potrebe dobavljača opreme, podupiranje ploča teškom nosivom skelom, izmiještanje stupova kontaktne mreže i javne rasvjete, 1kV elektro kabela, DTK mreže, vodoopskrbnog cjevovoda i hidrantske mreže, polaganje novih SN i DTK kabela do međupostaje i Gornje postaje, te ostale radove koji uslijed nedostataka projekta nisu izvorno bili planirani.
VI aneks sklopljen je 23. 4. 2020., njime je iznos ugovora povećan za 13.507.688,48 kuna, od čega se najveći dio od 8.409.979,42 kune odnosi na radove na čeličnoj konstrukciji i bravarskim radovima uslijed neusklađenosti izvedbene tehničke dokumentacije čeličnih konstrukcija sa izvedbenom tehničkom dokumentacijom armirano-betonske konstrukcije  i ostalim projektima. Također, 3.110.254,29 kuna ostalih radova odnosi se na radove na Donjoj postaji koje je trebalo obaviti kako bi se ispravili nedostatci projekta.
V aneksom ugovora od 3. 6. 2020. i VI aneksom ugovora od 17. 9. 2020. produženi su rokovi izgradnje kao posljedica virusa COVID - 19, što je utjecalo na mogućnost kretanja radnika, a time i na mogućnost dobave materijala za gradnju.
Što se pak tiče ugovora za opremu žičare, natječaj je održan 2017. godine, ponude su otvorene  14. 4. 2017., zaprimljena je samo jedna uredna ponuda i to na iznos 111.153.698,60 kuna, s tim ponuditeljem je sklopljen i ugovor. Napominje se i da je druga (neuredna) ponuda glasila na iznos 111.387.570,00 kuna.

I aneks ugovora je sklopljen 17. 7. 2019. te je istim ugovoreni iznos povećan za 391.744,00 kuna, a istim je nabavljen signalno komunikacijski kabel sukladno očitovanju glavnog projektanta od 19. 6. 2019.
II aneks ugovora sklopljen je 28. 10. 2019., a istim je predmet nabave povećan za 5.540.700,00 kuna. Njime je nabavljeni platforma za spuštanje i za proširenje putničke razine na Donjoj postaji, tipski Doppelmayr krov za međupostaju i tipski Doppelmayr krov za gornju postaju, koji su odabrani radi uštede na izgradnji krovova tih postaja.
III aneks ugovora sklopljen je 24. 6. 2020., iznos ugovora povećan je za 6.237.513,51 kunu, a istim je nabavljena oprema za nadogradnju sustava za prodaju ulaznica i video nadzor.


Za potrebe izgradnje žičare je 18. 12. 2019. sklopljen ugovor o dugoročnom klupskom kreditu između ZET-a d.o.o. i kluba banaka: Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), OTP banka d.d. (OTP), Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) i Zagrebačka banka d.d. (ZABA).

Vrijednost ugovora je 357.000.000,00 kuna uz rok otplate na 15 godina i kamatnu stopu od 2,75%, pri čemu otplata kredita počinje 2021. godine.

Kamata na navedeni iznos glavnice će u konačnici iznositi 122.833.676,54 kune, aranžerska naknada iznosi 2.148.000,00 kuna, agentska naknada 825.000,00 kuna i naknada za neiskorištena sredstva 69.870,06 kuna.

Završetak radova testiranja opreme očekuje se sredinom studenog 2020. Odmah potom očekuje se ishođenje uporabnih dozvola, te puštanje žičare u rad.

[421]

Iako postoji glasovna obavijest prijevoznika u prometalima ZETa ( negdje čujna, negdje nečujna ili nerazgovjetna), pisane nema.
"Ukoliko želite kupiti kartu, molimo, pripremite sitan novac!" (by narator Mirela Matković)
Stoga glasno razmišljajući, pitam forumašku kolegicu i forumaške kolege: kakvu bi (r)evoluciju donijela ovakva naljepnica i/li obveza putnika pri kupnji karte u prometalima ZETa   ???Kakva je situaciju u drugih prijevoznika u HR i van nje
Možda je pitanje neprilično u ovo pandemijsko doba, ali je aktualno.
štoće smogovac reć

[smogovci.bbb2]

Ovo je suprotno "kabali" i njihovoj namjeri ukidanja kovanog/papirnog novca

[tramvajac 92]

Volio bi da se može platiti i beskontaktnim karticama, pa da ti izađe potvrda. 

[MAN truck bus]

Staviti okrugle cijene karata, pa neće biti problema, a ne ovako kako je sad..
30 min - 6kn
60 min - 10kn
90 min - 15kn
Zašto 30min onda nije 5kn? Lakše vozačima kad je karta okrugli iznos, pa ne moraju sa sobom nositi milion kovanica.

[smogovci.bbb2]

https://www.zagreb.info/aktualno/kaos-ispred-pocetne-postaje-zicare-autobusi-zet-a-zapinju-o-asfalt-a-moraju-prijeci-i-u-suprotnu-traku/295165/
Ono kad novinari pišu "istinu" i prenesu navode gradskog zastupnika pa prikažu njegov video koji ga/ih demantira
Inače, u tijeku su radovi

[lussin]

Iskreno uz ovaj naslov i tekst u članku sam očekivao da će ostaviti pol branika na asfaltu

[421]

Zona radova kroz koju prolazi promet odvija se naizmjenično jednom trakom uz pomoć semafora, a vidi se usporavanje  prije prelaska na nižu površinu starog kolnika.
Kolega je umirio  prije prelaska s višeg novonanesenog sloja na postojeći da ne potone i udari u pod. Prednji lijevi kut  opasno je blizu kolniku >  bolje
U čemu je problem