[kico101]

Cijenjeni kolege Forumaši, s obzirom da su u posljednje vrijeme u našim većim gradovima dosta popularne izvedbe troosovinskih autobusa i midija, u ovoj temi želim vidjeti koje je Vaše mišljenje o eventualnom uvođenju spomenutih tipova autobusa u riječki gradski i prigradski prijevoz. Zanima me što mislite na kojim bi linijama bili pogodni ( uz uvjet da je sustav linija kao sada ) i zašto.
Moje mišljenje je riječki JGP ima uvjete za uvođenje ovakvih autobusa, ali uz ogradu da bi trebalo dosta prerađivanja smjena, kako se ne bi događalo da, naprimjer, troosovinac vozi na 18, a poslije ga slijeduje 17 ili 13 koje baš i nisu pogodne za ta vozila. Nisam stručnjak u formiranju smjena, ali smatram da je moguće izvesti grupiranje smjena po istovrsnim linijama. Napr. u jednu grupu staviti linije poput 10A,13,17, 21, 25, 33,34,35,36 i 37 ( relativno kraće linije ili linije koje zbog konfiguracije terena ili opterećenja nisu pogodne za troosovince, ali moguće za midije-osim možda 25 ), zatim 10,11,12,14,18,18B,20 ( do Marčelja ), 22 ( do Estere ), 27 ( do Bakra ) i 29 ( gdje bi po meni troosovinci imali šanse ) i konačno 19,20,22,23,26,28 i 30 koje su duže i pogodne za poluturistčke Regije i sl. ( nažalost dok god 25 i 26 budu prolazile onaj zavoj u Sv. Kuzmu, ne mogu računati s troosovincima ).
U gradu troosovince vidim na 3A, 4, 7 i 7A, a midije na 2A,3 ( subotom i nedjeljom ), 5A i 8.
Za monotrale općenito, vidim linije 1,1A,2,5 i 6 u gradu, a osim 32 u prigradu, možda još samo na 14,18/18B i 22 ( do Permana ).
Minibusi su posebna priča jer tamo ne možemo raspravljati hoće li mini ili midi kroz uluičice Strmice, Pulca ili Kablara. Oštro sam protiv minibusa na linijama poput 3,5A,8,14 i 36 na kojima ih možemo vidjeti vikendom.

[Shole]

Ja sam glasao samo za troosovince.  Na jednom forumu je jako lijepo objašnjeno koji su nedostaci midi autobusa (prednosti valjda svi znamo).  Pa da ponovim: u startu su prilično skupi (nije 30% jeftiniji, a vozi 30% manje ljudi), motor od 220KS recimo u Lion's City-ju NM223 troši malo manje nego onaj od 280 ili 310KS u NL-u, a u NL-u  možeš prevest 30 ljudi, dok u midiju nemožeš 90. Tamo di je usko i nepristupačno tamo obično i nema nekog silnog "posla" pa su za takva mjesta dovoljni i miniji.  Gdje bi to u riječkom prigradu trebao vozit autobus veći od minija, a da tu nemože proć normalan bus? 
Problem naših prigradskih linija je i sastav putnika.  Busom se ne vozi više nitko tko nemora, ostali su školarci i penzioneri, i tu se događa da na vječito praznim linijama 23 (Mune-Brešca), 26 (Zlobin-Hreljin), 30 (Brce-Permani), 35 (Poljane-OP), 36 (Lov.Dr.-Lov), u 7:00 ujutro ima putnika da taman pokupi normalan bus.  MIDI nebi mogao pokupit sve učenik sa Rupe,  Poljana, Zlobina, ...... i zato treba normalan bus u jutarnjoj špici (vidi Autotrans podforum) a poslije nema ni pasa. A taj midi bi možda poslije dobro došao ali nećeš njime ušparat puno nafte kad moraš svejedno vuć veliki bus ujutro iz grada za taj jedan krug.

[Berlingo]

Kakav bi zapravo taj troosovinac trebao biti po voznim karakteristikama za uske rijecke ulice? Jednom sam vozio iza Brioni po onoj uskoj cesti od Brseca do Plomina (sad je obnovljena) i to su bila cuda po zavojima.A minia bi ja cak doveo i do Z.Zameta ali da Odmah na Baredicama skrece u ul. Petra Jurcica.

[conecto]

Kod nas u ZET-u prije nekoliko godina bili su na probi 15-metarski troosovinski Citaro i Setra. Uglavnom su vozili na brzoj liniji za Veliku Goricu. Uglavnom je zaključak da im treba više mjesta pri skretanju nego zglobnim autobusima koji se prefrknu. Najveća prednost je možda na linijama gdje je potreban veći bus, a potrebno ga je okretati kompliciranom vožnjom unatrag. Uglavnom, u ZG zasad nisu prošli, te se ostalo na klasičnim solašima i zglobnjacima.

[echo]

Ni jedno ni drugo. Autobus koji se može koristiti samo na ograničenom broju linija nema smisla. Troosovinci su lijepi ali ne mogu proći svugdje gdje mogu solo i zglobni. Midi se mogu uzeti u obzir jedino za linije gdje nešto veće ne može proći a ima više putnika nego što ih stane u minibus, ali trebalo bi ustanoviti dali takva linija uopće postoji

[Tomek]

Midiji su se bar u Zagrebu pokazali super. Ima ih za kupiti raznih vrsta, ali treba misliti da to nije samo manja potrošnja goriva nego i manja potrošnja na gume kojih su zbog manjih kotača manje. A i za manevrirati nekim linijama u ZGu su se pokazali super, jer na 105 je vozačima bila teška muka s solašima, dok su sa NM-ovima prolazili skoro bez problema(ima ih naravno kad se neka seljačina sparka nasred ceste)
Za troosovince ne znam, ali bi kao ljubitelj autobusa volio da u mom gradu ima barem 1 koji redovito vozi na nekoj liniji čisto iz razloga da mogu i to isprobavati.

[Majstor]

Definitivno troosovinci su zakon
Manje kotača,jedan kondenzator klime po snijegu ne bježi ko zglobnjak a rikverc dječja igra
naravno i njih ima raznih oni koji motaju prateću i na mjestu su super ekipa iz Samoborčeka ih obožava preporodili su se bez zglobnjaka
isto tako i midi ima svoje vrijeme i mjesto
pokušaj s minibusom u Zg je očaj / naravno Iveco Cacc. Urbi /

[maky]

U Splitu s troosovincima pozitivna iskustva. Neki od riječke ekipe su se i provozali. Uglavnom, u nas voze samo na glavnim i najfrekventnijim linijama, malo im treba više prostora nego zglobnjacima, ali s obzirom da su na njima uvijek iste ekipe po 3 vozača koje su ih više naučile u svaki detalj, mislim da nebi više bilo problema ni kada bi ih stavili na  još pokoju liniju (par puta su upadali na linije na koje se govorilo da nema šanse da vozu pa su vozili bez problema). No uvijek postoji opasnost da će se neći neki debil koji će parkirat auto 5cm lošije nego šta je trebao, zbog čega će se zglobnjak moći provući, a troosovinac ne i zato npr. u nas voze samo linije na kojima su sigurni. Da je 100% sigurno da će i na ostalim linijama ljudi normalno parkirat aute, onda bi vozili svugdje i to bez problema.

Inače, što se tiče samog manevriranja, stražnja osovina je prateća, imaju lijep i velik ajnšlag, rikverc je ko od šale, preglednost na unutrašnjim retrovizorima super, a i kad uđete na stanicu na desnom retrovizoru uvijek odlično vidite sva 3 vrata, neće se dogoditi kao u zglobnjaka da prikolica ostane slomljena pa ne vidite. Na snijegu isto daleko bolje karakteristike od zglobnjaka koji uglavnom pri šlajfanju izlome prikolicu i onda nećeš nigdje mrdnut...
U nas u Splitu je problem kapacitet (a to bi trebala biti prednost, samo ajde ti našim ljudima objasni)... Uglavnom, kapacitet je manji nego u zglobnog autobusa, no ipak dosta veći nego u solaša. To je jasno i malom djetetu. E sad u čemu je problem ovdje u nas. Naši biseri kada su ih nabavljali su ih uzeli da zamijenu zglobne autobuse na 4 najfrekventnije i najteže linije u gradu. GREŠKA! Jadni troosovinci su vječito pretrpani i stalno su izloženi maksimalnom opterećenju i pretjeranom trošenju. I kad tome dodamo održavanje koje je u Splitu nepoznat pojam, lako se dođe do zaključka da će ih brzo vrag odnijet... Među prednostima koje bi ubrojio u odnosu na zglobne autobuse je njihova brzina. Unatoč tome što su uglavnom prepunjeni, oni su za razliku od zglobnjaka jako agilni, živahni i brzi. Gradske utrke od semafora do semafora su najmanji problem, a uzbrdice se savladavaju bez problema. Ulijetanje i izljetanje sa stanice je također šala mala. Zbog toga ekipe koje su na troosovincima na određenim eksploatacijama hvataju veću pauzu i ne bune se za razliku od zglobnih ekipa. Isto tako na određenoj frekvenciji neravnina su daleko ugodniji od zglobnjaka, jer npr. kad se u Citara prikolica počme bacat i ritat ko svinja preko malih brežuljaka, troosovinac to prođe sasvim glatko, bolje i od solaša...

E ono čemu zapravo trebaju služiti je ovo...
Linije na kojima je dostatan solo autobus, međutim, u određeno doba dana kada su špice (ujutro (6-8h), oko podne (11-14h) i navečer od 7-8 sati) kad solo autobus ne može ponijeti opterećenje i kad bude pretrpan bi najbolje trebao voziti troosovinac. Ima kapacitet taman dovoljan da pokrije špice koje bi solašu predstavljale problem, a tijekom dana dok nije tolika gužva nećete imati osjećaj da je autobus predimenzioniran i da vozi prazan...
A u slučaju velike krize nakratko može zamijeniti zglobnjaka, ali nije to baš dobra solucija za stalno.

Sve u svemu, više prednosti nego mana, ali za linije za koje je predviđen, a ne za one za koje nije predviđen...

[tramvajac 92]

Midi bi dobro došao (iz mog poprilično slabog poznavanja Rijeke) a troosovinac možda više za prigrad?
Pitanje za one koji se kuže u ZG linije: Jel' bi mogo troosovinac voziti na 118?

[Berlingo]

Linija 118? Po meni ne radi onih naglih skretanja po Voltinom.U Rijeci nebi mozda bilo lose do prigradskih terminala ali za gradske linije mi se cini nespretan.I dalje tvrdim da 2A treba skrenuti odmah u P.Jurcica i tu bi mogao proci samo mali mini.

[Shole]

U Rijeci bi troosovinci bili ko stvoreni za uvijek pretrpane 7a i 4 s tim da se četvorku produži do Brda.  Osim te dvije, čista sedmica bi isto mogla preć na troosovinca i automatski si dobio 5 monotrala. Od prigrada 12  (samo do Dražica), 14 Mavrinci, 18/18b Kastav i 32.

Nego pala mi na pamet jedna ideja koju sam pročitao na ovom forumu. Usko je povezana s ovom temom iako je nema u naslovu;  što mislite kakvi bi bili autobusi na kat recimo za 32 ili neke gradske??  Manji su i od zglobnih i od klasičnih troosovinaca (13.7 < 15 ili 18) a kapacitet je veći od monotrala.  Vozne osobine neusporedivo bolje, vozaču mnogo pregledniji, a nije zanemarivo ni to što zauzimaju puno puno manje prostora što puno znači u prometu (2 monotrala u koloni imaju 36m a to su 3 ovakva busa), a pogotovo kod parkiranja navečer u garaži ili na Školjiću.  Osobno mislim da bi bili, osim svih navedenih prednosti, i atrakcija za ljude i turiste recimo da na liniji 32 Rijeka-Lovran prometuje 5,6 Lion's City-a DD  (pravi Lion's Cityy DD je skraćeni troosovinac od 13.7 m, dok je naš 680 klasični bus sa nadogradnjom)

Za ilustraciju jedan Berlinski sa wikipedije:   http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Berlin_Omnibus_Linie_100_Doppeldecker.JPG

Donja etaža da ima puno mjesta za stajanje i stolice sa po 1 redom, dvoje široke stepenice kod prednjih i zadnjih kotača i gore puno sjedećih mjesta

[kico101]

što mislite kakvi bi bili autobusi na kat recimo za 32 ili neke gradske?? 

Ideja nije uopće za odbaciti. E sad. Ja ne bih bio ja da malo ne zapaprim. Poznajući mentalitet naših ljudi, svi bi htjeli bit gore ( pa gore bježi i težište ), a uzimajući nagibe naših cesta, mislim,teško. A onda bi se netko sjetio da gornja mjesta moraju biti skuplja, pa zašto nema lift za penziće itd itd.
No, šalu na stranu, mislim da bi glavni problem bio njihova visina. Gledajući ovog našeg jadnog 680 kako se probija kroz prašumu u Zvonimirovoj ili u J.P.Kamovoj, prvo bi trebalo zaposliti još barem 2 brigade ljudi u parkovima i nasadima ( ups: sada je to "čistoća" ), pa nova vozila, itd. Korisno od ovoga bi bilo da bi se konačno riječki ulični drvoredi doveli malo u red. Možda bi još veći problem bio visina semafora, podvožnjaka i slično, jer , po meni, nisu prilagođeni takvim autobusima. Gledajući samo liniju 32 možda bi se i dalo nešto napravit. Druge linije, hm.

[Shole]

680 nije nigdje imao problema, a hvala bogu nijedan semafor, nadvožnjak, pruga ili vijadukt nisu ispod 4 metra što je gornja granica za visinu vozila.  Za drvorede se slažem, ali mislim da drugo ništa nebi bilo problem, osim možda garaže i četki.

[Berlingo]

Autobus na kat?Pa koliko ja znam bilo ih je vec ali bilo je i prevrnutih na buri.Ne izgleda mi bas kao pametno rjesenje osobito po magistrali.

[kico101]

680 nije nigdje imao problema, a hvala bogu nijedan semafor, nadvožnjak, pruga ili vijadukt nisu ispod 4 metra što je gornja granica za visinu vozila.  Za drvorede se slažem, ali mislim da drugo ništa nebi bilo problem, osim možda garaže i četki.

Istina, ali 680 i nije pravi katni autobus, jer ima snižen gornji, ali i donji dio ( isprobao i ja sa svojom visinom u uspravnom stavu ne mogu u donjem dijelu stajati već se moram sagnuti, a na katu kada se stavi šator je još i gore. Pravi doubledecker je par decimetara viši. Iskreno, ne bih baš isprobavao stajati na gornjem katu u 680 i čekati da me tresne kakva grana ili semafor.
Karakteristike 680:

DIMENZIJE (u mm):
Ukupna duljina: 11.863 mm
Osovinski razmak: 5.875 mm
Prednji prevjes: 2.700 mm
Stražnji prevjes: 3.375 mm
Ukupna širina: 2.500 mm
Ukupna visina: 4.000 mm
Promjer kruga zakretanja (cca.): 22.150 mm

TEŽINA (kg):
Masa praznog vozila: 13.000 kg
Nosivost prednje osovine: 7.100 kg
Nosivost stražnje osovine: 13.500 kg
Dozvoljena ukupna težina (GVW): 18.000 kg

Ali nisi previše pogriješio, jer se visine katnih autobusa i inače kreću od 4.000 do 4.200 mm, pa tih 20 cm i nije baš previše ( iskreno, mislio sam da je razlika i veća ).