Srpanj 17, 2018, 08:05:32
autobusi.org forum

Autor Tema: Alfa Romeo  (Posjeta: 1234 vremena)

Ožujak 17, 2017, 13:47:24
Posjeta: 1234 vremena
Offline

akzg22


Kompanija je osnovana u 1910. godine kao A.L.F.A. (Anonima Lombarda Fabbrica Automobili).

Ožujak 17, 2017, 21:11:48
Odgovori #1
Offline

wulfy

Moderator
Uh, knjigu bih mogao napisati o ovom proizvođaču automobila, trkačkih strojeva, kamiona, autobusa, trolejbusa, pa čak jedno vrijeme lokomotiva i avionskih motora... (Da, od onih sam koji imaju tzv. Alfa virus).

Za početak evo ovo, pedesetih godina u floti Riječkog prevoznika (Autorelej) bili su autobusi


Alfa Romeo 910 AU

podaci za autobus sa slike:
registracija: H-8262
garažni broj: 70
snaga (kW): 96
zapremina (cm3): 9.465
mjenjač: ručni, 4 brzine
godina proizvodnje: 1959

podaci za drugi 910 AU
registracija: H-8263
garažni broj: 71
snaga (kW): 96
zapremina (cm3): 9.465
mjenjač: ručni, 4 brzine


da bi početkom šezdesetih flotu upotpunili i autobusi


Alfa Romeo 1000
registarski broj: RI-53-43

i Alfa Romeo 1000 redizajn (nemam slike trenutno)
registarski broj: RI-156-03
garažni broj: 223
snaga (kW): 120
zapremina (cm3): 11.050
mjenjač: ručni, 4 brzine


Inače, na 910 se kačila prikolica, mislim do 1968 godine, kada takve kombinacije više nisu bile dozvoljene, već se prešlo na zglobne autobuse.

Alfa Romeo 910 AU se karoserilara u Goši (Smederevska Palanka).


Sent from my Motorola 8400


Ožujak 17, 2017, 21:29:07
Odgovori #2
Offline

wulfy

Moderator
Alfa Romeo ima prste u avio industriji, nisu joj bili strani ni autobusi, ni kamioni, kao ni mali dostavnjaci. No, Alfa je pravila i trolejbuse, da, Alfa Romeo na električni pogon. 

Ukratko o tome kako je bilo prije drugog svjetskog rata.

Godine 1915. A.L.F.A. je preuzeta od strane industrijalaca Nikole Romea. U Romeo koncernu A.L.F.A. je bila tek jedna od marki, tako da su u halama Alfa Romea sklapani i traktori, ali nisu nosili značku Alfa Romea, već su se zvali NR (Nicola Romeo).

Poslije toga, tačnije 1931. godine sklapa se i prvi kamion, koji nije bio plod Alfinih inženjera već je rađen po licenci. Nazvan je Tipo 50. Bio je to 5-to tonski kamion pokretan njemačkim Deutz Diesel motorom sa šest cilindara koji razvija 85 KS. U proizvodnji je ostao do 1939. godine. I to je bio prvi Alfin kamion.

Godine 1935. Alfa je militarizovana, odnosno pod Musolinijevom paskom morala je da se preorjentiše na vojnu službu. Sportski automobili činili su svega 5% aktivnosti fabrike (zbog toga je uspjeh bolida 158 jos veći), orijentisala se na proizvodnju kamiona, avionskih motora i autobusa. Prost primjer, 1936. godine Alfa je proizvela 10 automobila i 671 komercijalno vozilo.

Poslije rata u Etiopiji (1935. godina) Italija je imala neki vid sankcija i tada se donosi odluka da se više ne prave komercijalna vozila po licenci. Prvi pravi Alfin kamion je dvoosovinski Tipo 85 i troosovinski Tipo 110. Oba modela je pokretao dizelski agregat 11,5 litara zapremine sa 125 KS. Zbog restrikcije i u nafti motori su prepravljeni da idu na metan jer se metan mogao napraviti u Italiji.

Sa gradskim saobraćajem Rima, Alfa je imala saradnju od 1932. godine kada su počele prve isporuke autobusa pogonjenih na benzin i dizel gorivo.
Alfin autobus imao je tri osovine i nosio je oznaku 110. Zapravo, nudio se sa nekoliko pogona (kriza je donijela neke nove ideje) To su bili sljedeci autobusi:
A.R. 110A – imao je motor pogonjen dizel gorivom
A.R. 110AG – pogonjen parom (gasogeno) (nisam za ovo siguran)
A.R. 110AM – pogonjen metanom
A.R. 110AF – pogonjen elektromotorom (filobus – žičani autobus)

Prva trolebujska linija u Rimu je puštena 1937. godine. Alfa Romeo godinu prije napravila 8 trolejbusa sa oznakama A.R. Tipo 85AF. U gradskom saobraćaju Rima imali su oznake 4049, 4051, 4053, 4055, 4057, 4059, 4061 i 4063. Zadnji je izašao iz upotrebe 1956. godine. Elektromotor je davao snagu od 120 KS. Sa elektromotorom autobus je bio lakši 800 kg nego sa dizel motorom (8700 kg dizel verzija) i da primi 80 putnika (70 dizel verzija).

Alfa je trolejbus proizvodila do 1939. godine i izašlo je nekoliko verzija. Imala je i troosovinski sa 12 metara dužine u koji je moglo da stane 100 putnika.

Naišao sam i na podatak da je Alfa u periodu od 1938. do 1939. godine pravila hibridne autobuse. Odnosno da je autobus imao dva motora dizel i električni i po potrebi se vozilo na određeni pogon. Oznaka tog modela je A.R. 110ANF. Napravljeno je 6 ovakvih autobusa koji su otišli u Rim.

Osim autobusa kasnih tridesetih Alfa je imala i kamion pogonjen elektromotorom (Tipo 500F1). Tipo 500 je originalno bio 5-to tonski kamion sa dizel motorom. Marelli elektromotor razvijao je 76 KS. 

Najekstremni autobus A.R. 110AF je predstavljen 1940. godine. Bio je dugačak 18 metara i mogao je da primi preko 150 putnika. Tek poslije rata je pravljen. 


Sent from my Motorola 8400


Ožujak 17, 2017, 21:41:17
Odgovori #3
Offline

wulfy

Moderator
Datum 02.06.1940 je bitan zato što je tada Italija ušla u drugi svjetski rat. Sta je to značilo? Dodatne restrikcije u gorivu i ostalim energentima, što opet znači nemogućnost privatne vožnje, a opet se moralo ići u fabrike. Odgovor je povećati kapacitete javnog prevoza. Tu se uključuje i Alfa Romeo uglavnom sa modifikacijama modela A.R. 110AF i različitim snagama i različitim elektromotorima tako da su se zvali AF2, AF3, AF4 i AF5. Trolejbusi su se vozili u Rimu, Palermu, Milanu, Trstu, Napulju, Veneciji i Genua (ne znam koji je to grad).

Do 1940 godine Alfa Romeo je imao ukupno 210 trolejbusa i to 
Rim: Tipo 110AF – 130 kom. ; Tipo 85AF – 8 kom ; Tipo 110ANF (hibridni pogon) – 6 kom.
Milano: Tipo 110AF – 30 kom.
Trst: Tipo 85AF – 5 kom.
Palermo: Tipo 110AF – 8 kom.
Napulj: Tipo 110AF – 15 kom. ; Tipo 800AF – 1 kom.
Venecija: Tipo 800AF – 7 kom.
Genua: Tipo 500AF – 3 kom.
Trst je 1942 godine nabavio jos 10 kom. Tipo 800AF. U Trstu su se Alfe najduže zadržale u transportu, sve do 1976 godine.
Godina 1942 je za Alfu bila godina kada je najviše trolejbusa napravila. Primjera radi, Rimski prevoznik je te godine naručio 60 komada.

Sada malo istorije, čisto da bi se shvatio dalji tok Alfa Romea: 25.07.1943. - Musolini se predao. 08.09.1943. - Italijanska vojska je stavljena pod komandu savezničkih snaga. No dobar dio Italije su okupirale njemačke trupe.
10.09.1943. - Njemačke trupe su ušle Milano.
12.09.1943. - S.S. Trupe upadaju u prostorije Alfa Romea. Šta to znaci? Između ostalog da je 27 Alfinih trolejbusa završilo u Njemačkoj. Njemci su imali nesto drugačije standardne, pa je kapacitet u Njemačkoj bio 89 putnika (u Italiji je bio 100).
U svakom slučaju, završili su po Njemačkim gradovima i bili su u upotrebi do 1960 godine.

Fabrika Alfa Romeo je bila u periodu poslije Njemačke okupacije puno puta bombardovana, tako da je proizvodnja zamrla iako postoji prica da se nešto i radilo u tom periodu (trkački bolid 158). Poslije rata fabrika se polako oporavlja i prvo vozilo koje je izaslo iz hala ipak je bio automobil (6C2500). To je bio kraj 1946 godine. Zna se da je poslije rata grad Palermo 1949 godine naručio određenu kolicinuu Alfinih trolejbusa. Pretpostavka je da je tek tada i počela proizvodnja trolejbusa. Godine 1949 predstavljen je Tipo 140AF sa 147 KS snažnim motorom. U pedesetim i šezdesetim to je jedan od najpopularnijih trolejbusa. Pojedini su upotrebi bili do 1973 godine. Negdje piše da je grad Atina 1972 kupila osam polovnih Alfa Romeo trolejbusa. 
Od 1951 do 1958 prizvodi se Tipo 902, autobus sa dizel motorom.
Alfa Romeo nastavlja sa razvojem trolejbusa i prodaje ih u vecini Italijanskih gradova. U Bariju je u upotrebi bio jedan Alfin trolejbus do 1987 godine.

Zadnji teski kamion Alfa Romea je Tipo Mille koji je bio u proizvodnji od 1957 do 1964 godine. Na toj šasiji se osim kamiona pravio i autobus, odnosno uz sitne modifikacije i trolejbus koji je bio u upotrebi u jednom gradiću (Neaples) sve do 2001 godine. Taj trolejbus je inače 1961 godiste, sto znaci da je bio u funkciji punih 40 godina.

Bilo ko je mogao da se provoza Alfa Romeom, bilo je dovoljno da udje u npr. trolejbus. Gdje je tu ekskluziva? Ili Alfa ima genijalce u marketingu.

Sent from my Motorola 8400


Ožujak 17, 2017, 22:06:22
Odgovori #4
Offline

wulfy

Moderator
Evo o teretnim vozilima (jer su oni često bili osnova za autobuse).

Prvi kamion je Alfa Romeo proizvela 1930 god. (model 50, te model 80, oba po licenci Bussing, a kao što pomenuh u gornjem postu sa Deutz motorom). Model 85 iz 1934 godine je prva samostalna konstrukcija kamiona iz Alfa Romea. Zanimljivo da je se taj model dosta koristio u Etiopiji (tada italijanska kolonija) kao i njegova troosovinska verzija 110. Zbog njihove neuništivosti i danas se u Etiopiji za kamion koristi izraz Romeo.


Teški kamioni

Prvi kamion ,,teškaš'' razvijen je za potrebe vojske i služio je italijanima u drugom svjetskom ratu. Dvije pogonske osovine nazad i upravljačka osovina naprijed su bile karakteristike ove serije. Linija teških kamiona se proizvodila do 1964 godine, a, evo kako se razvijala:

Alfa Romeo 800
od 1940 do 1947 godine
R6, 8.725 kubika, 108 KS
Nosivost: 6,5 t, težina: 5,5 t

Alfa Romeo 900
od 1947 do 1954 godine
R6, 9.500 kubika, 130 KS
Nosivost: 9 t

Alfa Romeo 950
od 1954 do 1958 godine
R6, 9.500 kubika, 130 KS
Nosivost: 9 t

Ovi modeli su bili evolucija predratnog dizajna, zato je sledeći model krenuo da se konstruiše od ,,praznog papira''. U to vrjeme inovativni dizajn pružao je neviđenu modularnost, pa se mogla uzeti verzija sa dvije, tri ili četri osovine.

Alfa Romeo Mille (1000)
od 1958 do 1964 godine
R6, 11.050 kubika, od 163 do 174 KS
Nosivost: od 8 do 26,2 t

Od 1956 do 1980 godine ovaj kamion se po licenci proizvodio u Brazilu gdje je imao naziv FNM 180.


Srednja kategorija

U toku rata razvijen na osnovu ,,teškaša'' 1942 godine prestavljana je lakša verzija 430 koja je prije svega služila za prenos naoružanja. Evo ih karakteristike:

Alfa Romeo 430
od 1942 do 1950 godine
R4, 5.816 kubika sa 80 KS
Nosivost: 1,7 t; tezina: 3,3 t.

Alfa Romeo 450
od 1947 do 1950 godine
R4, 5.816 kubika sa 90 KS

Alfa Romeo 455
od 1950 do 1964 godine
R4, 5.816 kubika sa 90 KS
Nosivost: 2,7 t; tezina: 3,3 t.

Možda treba pomenuti i model Alfa Romeo 350 koja se pravila od 1935 godine, pa do drugog svjetskog rata koja je svojom konstrukcijom udarila temelje za model 800, odnosno 430 koji bi po tehničkim karakteristikama mogao da se računa kao nasljednik.


Laki kamion/kombi

Godine 1954 godine na Torinskom sajmu automobila prestavljeno je komercijalno vozilo sa značkom Alfa Romea. Ta verzija je imala tri generacije koje su se pravile do 1967 godine. Od 1967 do 1983 godine proizvodio se zadnji model razvijen od strane Alfa Romea. Od 1983 samo za italijansko tržište radile su se verzije Fiat Ducata i Iveco Daily-a sa oznakama Alfa Romeo. Dakle, osnovne karakteristike ovog komercijalnog vozila su:

Alfa Romeo T10 I generacija
od 1954 do 1956 godine
benzinac R4, 1.290 kubika sa 35 KS
dizel R2, 1.158 kubika sa 30 KS

Alfa Romeo T10 II generacija
od 1956 do 1967 godine
benzinac R4, 1.290 kubika sa 35 KS
dizel R2, 1.158 kubika sa 30 KS
po licenci u Španiji proizvodila FADISA sa 1.6 Perkins dizelom

Alfa Romeo T10 III generacija
1966 godine
benzinac R4, 1.290 kubika sa 35 KS
dizel R2, 1.158 kubika sa 30 KS
tokom jedne godine se proizvodio, a glavna unapređenja su bila: hidraulično kvačilo i podesivo vozačko sjedište.

Alfa Romeo F12, Alfa Romeo A12
od 1967 do 1983 godine
benzinac R4, 1.290 kubika sa 52 KS
od 1973 god. dizel R4, 1.760 kubika sa 50 KS
F je oznaka za kombi (Furgone), a A za laki kamion (Autocarro). 12 (quintale) je oznaka za nosivost koja je označena starom jedinicom, a približna je vrijednosti 1,2 t.
Izmedju 1967 i 1971 godine postojale su i verzije sa manje snage i manje nosivosti pa su imale oznaku F11, odnosno A11.
1977 godine usljedio je redizajn.
Zanimljivost: i ovaj model se proizvodio po licenci u Španiji gdje se zvao Ebro F-100, a poslije redizajna ima naziv Ebro F-108. Proizvodnja je u Italiji prestala 1983 god. dok se u Španiji proizvodnja nastavila do 2001 godine, no od 1987 godine Nissan postaje vlasnik fabrike u Španiji pa ovi kamioneti i kombiji imaju oznaku Nissan Trade.

Alfa Romeo AR6
Poslije 1983 za italijansko tržište nudio se Fiat Ducato prve generacije sa oznakama Alfa Romea.

Alfa Romeo AR8
Poslije 1983 za italijansko tržište nudio se Iveco Dailly prve generacije sa oznakama Alfa Romea.

T10 je u svim verzijama prodat u 23.000 primjeraka.
F12, A12, F11 i A11 je u svim verzijama prodat u 17.899 primjeraka.


Sent from my Motorola 8400


Ožujak 18, 2017, 16:39:00
Odgovori #5
Offline

akzg22


Uh, knjigu bih mogao napisati o ovom proizvođaču automobila, trkačkih strojeva, kamiona, autobusa, trolejbusa, pa čak jedno vrijeme lokomotiva i avionskih motora... (Da, od onih sam koji imaju tzv. Alfa virus).

Za početak evo ovo, pedesetih godina u floti Riječkog prevoznika (Autorelej) bili su autobusi

(Image removed from quote.)
Alfa Romeo 910 AU

podaci za autobus sa slike:
registracija: H-8262
garažni broj: 70
snaga (kW): 96
zapremina (cm3): 9.465
mjenjač: ručni, 4 brzine
godina proizvodnje: 1959

podaci za drugi 910 AU
registracija: H-8263
garažni broj: 71
snaga (kW): 96
zapremina (cm3): 9.465
mjenjač: ručni, 4 brzine


da bi početkom šezdesetih flotu upotpunili i autobusi

(Image removed from quote.)
Alfa Romeo 1000
registarski broj: RI-53-43

i Alfa Romeo 1000 redizajn (nemam slike trenutno)
registarski broj: RI-156-03
garažni broj: 223
snaga (kW): 120
zapremina (cm3): 11.050
mjenjač: ručni, 4 brzine


Inače, na 910 se kačila prikolica, mislim do 1968 godine, kada takve kombinacije više nisu bile dozvoljene, već se prešlo na zglobne autobuse.

Alfa Romeo 910 AU se karoserilara u Goši (Smederevska Palanka).


Sent from my Motorola 8400

Autotrolejeva Alfa Romeo 1000, tko je bio karoserist? Autokaroserija Novi Sad? Goša Smederevska Palanka? Avtomontaža Ljubljana? Neki talijanski karoserist?

Ožujak 19, 2017, 04:57:53
Odgovori #6
Offline

akzg22


Tvrtka koja je postala Alfa Romeo je osnovana najprije kao Societa Anonima Italiana Darracq 1906. godine od strane francuske automobilske tvrtke Alexandre Darracq, s talijanskim investitorima. 1910. godine, nova tvrtka je osnovana pod nazivom A.L.F.A., u početku još uvijek u partnerstvu sa tvrtkom Darracq. 1915, tvrtku je preuzeo poduzetnik Nicola Romeo iz Napulja. 1921. godine, Banca Italiana di Sconto, koja je financijski podržavala Ing. Nicola Romeo & Co, je bankrotirala i Vlada he tada odlučila treba podržati industrijske tvrtke su imale račun u toj banci, među kojima je bio i Alfa Romeo, kroz "Consorzio po Sovvenzioni sui Valori Industriali". 1928. godine, Nicola Romeo napušta kompaniju. 1933. godina Alfa Romeo postaje državna firma u sklopu Istituto per le Ricostruzione Industriale (IRI) koju je osnovao Benito Mussolini. Krajem 20-ih godina prošlog stoljeća Alfa Romeo počinje raditi šasije za svoj prvi autobus (najvjerojatnije Alfa Romeo 40A) i šasije su davane raznim karoseristima širom Italije u izradi autobusa što će biti praksa koju će kompanija prakticirati do kraja proizvodnje autobusa i trolejbusa. Alfa Romeo službeno je do 1964. godine radila šasije za autobuse i trolejbuse i nakon toga se koncentrira se isključivo na proizvodnju automobila i kombija. Alfa Romeo je kompanija koja je ostavila traga na ovim prostorima kao proizvođač autobusa i trolejbusa, najprije su nakon rata pretpostavljam u Sarajevu na osnovi kamiona (Progres? Vasa Miškin Crni?) radili autobuse odmah nakon Drugog svjetskog rata, no kasnije će Alfa Romeo pripomoći u sklopu ratne reparacije u izgradnji linije trolejbusa u Beogradu što će kasnije rezultirati suradnjom sa Goša, Smederevska Palanka, Avtomontaža Ljubljana, Autokaroserija Novi Sad, ne isključujem da su se njihovi autobusi karoserirali još negdje na ovim područjima, ako netko ima informaciju, svakako nek napiše.   
« Zadnja izmjena: Ožujak 19, 2017, 05:09:26 od akzg22 »

Ožujak 19, 2017, 08:28:37
Odgovori #7
Offline

wulfy

Moderator
Trolejbus u Beogradu koji je radila Goša na osnovi Alfa Romea



No, ko barata sa italijanskim jezikom evo zanimljivog teksta http://www.clamfer.it/14_Mezzi%20gommati/Italiani_estero/Italiani_estero.htm

Sent from my Motorola 8400


Ožujak 19, 2017, 12:12:48
Odgovori #8
Offline

akzg22


Trolejbus na slici je Goša 1 ili Goša 2, ustvari blizanci sa Alfa Romeo 910 AF i Fiat 668F koje je karoserirao Pistoiesi, Pistoia,a trole je radio Aerfer (FI 211), Napulj. Razlika između  Goša 1 i Goša 2 je osim u nekim sitnim detaljima je ta što su u Goši 2 uglavnom osim šasije koja je iz Italije ugrađivani dijelovi domaćih tvornica.
« Zadnja izmjena: Ožujak 19, 2017, 13:24:42 od akzg22 »

Ožujak 19, 2017, 12:59:27
Odgovori #9
Offline

akzg22


Na slici je ako se ne varam FAGES 63, posljednji trolejbus u stilu Alfa Romeo 910 AF, šasija je navodno od FAP-a, ustvari samo su malo doradili Alfa Romeo šasiju. FAGES je ako se ne varam, skraćenica od firmi koje su radile na ovom trolejbusu: FAP, Aerfer, Goša, Elektrosrbija, Sever. Za razliku od Goša 1 i 2 koje su rađene u 50-ima, FAGES 63 je rađen u prvoj polovici 60-ih.

Izvor: www.gspbeograd.net
« Zadnja izmjena: Ožujak 19, 2017, 13:44:56 od akzg22 »

Ožujak 19, 2017, 13:58:35
Odgovori #10
Offline

akzg22


Alfa Romeo 910 AU sa prikolicom. Alfa Romeo 910 AU i prikolicu je radila Goša, Smederevska Palanka. Dok je Alfa Romeo 910 AU kopija Fiat 401 UM Aerfer 310, Goša je na napravila prikolicu na šasiji Viberti, Torino.

Izvor: http://www.paluba.info/smf/index.php?topic=3836.1020
« Zadnja izmjena: Ožujak 19, 2017, 14:00:45 od akzg22 »

Ožujak 22, 2017, 19:33:20
Odgovori #11
Offline

wulfy

Moderator
Ta kombinacija sa prikolicom imala je kapacitet od 150 putnika i dužina je bila oko 18 metara. Inače najveća izmjena propisa/standarda u SFRJ vezano za drumska vozila stupila je na snagu 1968 godine (zabranjena kontra vrata npr.) đe su mislim i zabranjene pomenute kombinacije u gradskom saobraćaju.

Goša je licencni ugovor sa Alfa Romeom potpisala 1955 godine.

Sent from my Motorola 8400