Rujan 19, 2019, 00:15:05
autobusi.org forum

Autor Tema: ZET razno (4)  (Posjeta: 576 vremena)

Kolovoz 10, 2019, 18:48:35
Odgovori #30
Online

smogovci.bbb2


Izvor: http://www.autobusi.net/kako-kolor-sema-utice-na-izgled-javnog-prevoza/
Za divno čudo netko piše afirmativno o ZET-u (a iz teksta bi se dalo zaključiti da je Promet pogriješio izmjenom sheme bojanja)
Kako kolor šema utiče na izgled javnog prevoza?
Beogradski su crveni, a do nedavno su bili žuti. U Novom Sadu su plavi, u Nišu crveni a u Subotici beli. Autobusi, trolejbusi i tramvaji čine svakodnevnicu miliona ljudi u Srbiji, ali su ujedno i deo turističke ponude gradova. Ipak, naša je svest o tom faktoru vrlo nerazvijena, pa su u ovim gradovima prisutni primeri katastrofalnog obeležavanja linija, namernog prebacivanja natpisa na displejima sa latinice na ćirilicu kao i odsustva adekvatnih informacija o redu vožnje.
Međutim, ono što je vrlo primetno na ulicama jeste upravo i kolor šema vozila, jer ona izuzetno može da promeni vizualni utisak o sistemu javnog prevoza. U bivšoj Jugoslaviji su skoro svi autobusi nosili istu kolor šemu kao odraz aktuelnog političkog sistema – crvenu boju ispod i belu ili boju slonovače iznad donje ivice prozora. Zagreb i Novi Sad su umesto crvene imali različite nijanse plave boje, dok je u Ljubljani ta boja bila zamenjena sa dve nijanse zelene boje.
Iako je većina gradova u međuvremenu menjala svoju šemu i usvojila nešto moderniji dizajn, primetno je da je u Srbiji vreme maltene stalo. Nekadašnji način farbanja autobusa, gde su dve različite boje podeljene ispod donje ivice prozora, vratio se u Beograd 2015. godine. Štaviše, korišćenjem zastarele RAL 1015 boje za gornji deo vozila, Beograd je izborom boja napravio korak unazad i vratio se u drugu polovinu 20. veka. Istu boju za gornji deo vozila koristi i novosadski JGSP ali se, za razliku od Beograda, kolor šema autobusa se nije nikad menjala.
Boju slonove kosti, kako se RAL 1015 naziva po zvaničnoj ton karti, je zagrebački ZET izbacio sa svojih autobusa na samom kraju 20. veka, kada je preuzeo prvu seriju autobusa MAN NL263. Početkom 21. veka, Zagreb je uveo “monohromatsku” kolor šemu, u kojoj je ceo autobus ofarban u plavu boju. Ispostavilo se da je Zagreb bio daleko ispred svog vremena, s obzirom na to da se u Nemačkoj i ostatku Evrope tek kasnije krenulo sa ovakvim načinom bojenja.
U slično vreme kada je Zagreb prešao na jednobojnu kolor šemu, isto se dešava i u Minhenu. Ipak, glavni grad Bavarske je izbegao monotoniju u dizajnu koja se javila kao nuspojava jednobojne kolor šeme. Naime, ovaj problem je rešen jednostavnim dodavanjem detalja u metalik sivoj boji, koji najčešće ocrtavaju ivice prozora i obogaćuju izgled vozila, bilo autobusa ili tramvaja. Ipak, tim koracima nije krenuo Berlin. Skoro dve decenije kasnije je i glavni grad Nemačke uveo monohromatski dizajn, koji se iz jednog naročitog ugla pokazao pogrešnim.
Nekadašnja šema BVG Berlin, koja se još uvek vidi na velikom broju vozila, sadržala je tri boje. Najveći deo vozila je bio ofarban u žutu boju, koja je postala jedina u najnovijem izdanju kolor šeme. Međutim, sa berlinskih autobusa su nedavno nestale male bordure sive i bele boje, koje su davale poseban šmek voznom parku berlinskog javnog prevoznika, a koje se često nisu pojavljivale nakon zamene delova oplate i činile vozni park šarenim. Ideja iza sive boje je bila da neutrališe prljavštinu na donjem delu autobusa, koja se često javlja zimi usled soli ili blata na putu. S druge strane, bela boja je predstavljala odličan prelaz između karoserije i neba, pa je pravila optičku varku da je autobus niži, što se posebno pokazalo zahvalnim kod niskoulaznih vozila sa velikim nadprozorskim površinama.
Problem koji je nastao u Berlinu uvođenjem nove kolor šeme nije primetan kod novih autobusa. Veoma često primenjen dizajnerski jezik evropskih autobusa, pa i šire, podrazumeva bogatu kolekciju crnih ili sivih bordura, koje dodatno naglašavaju određene elemente vozila. Naime, nije samo reč o crnim detaljima oko farova, već su u pitanju i stubovi između prozora. Proizvođači kao što je poljski Solaris su još smeliji, pa crnim bordurama prave lažne ivice stakala i blatobrana. Mercedes-Benz je otišao korak dalje sa električnim Citarom, na kom crna boja dominira čak i prednjom stenom. U takvom slučaju, jednobojna kolor šema je čak veoma poželjna, jer olakšava posao farbanja a ne čini dizajn autobusa siromašnim.
Stariji autobusi su ti koji su izazvali osećaj jednoličnosti i siromašnog dizajna u novoj šemi bojanja. Pošto su autobusi tog doba isporučivani u dve ili više boja, njima novi pravac u dizajnu naprosto ne odgovara. Znatno manje staklene površine, manjak bordura i drugih zavrzlama, koje potpisuju dizajneri samih autobusa, oslikavaju jednostavnost svog doba, koje je prepuštalo akcenat samoj kolor šemi prevoznika. Svođenje i jednog i drugog na minimum se nije pokazalo kao lepa opcija, pa je Berlin zadržao ostatak starijih vozila u izvornom bojanju.
“Kakve ovo veze ima sa Beogradom i Srbijom?”, mnogi će upitati. Najpre sa Beogradom ima veoma čvrstu vezu, jer je javni prevoz srpske prestonice dobio novo ruho po ko zna koji put. Dok gradovi u Evropi razmišljaju o tome kako da očuvaju svoj identitet, a da uporedo umanje troškove farbanja i učine prevoz modernijim, Direkcija za javni prevoz u Beogradu je iz korena ponovo promenila vizualni identitet svojih autobusa. U prelaznom periodu, koji traje već godinama, nastalo je opšte šarenilo na ulicama Beograda jer je u saobraćaju i dalje veliki broj žuto-plavih autobusa. Odsustvo jasnog pravilnika o farbanju novih vozila, među kojima ima potpuno crvenih ili crveno-belih, je kreiralo novu dozu šarenila.
S druge strane, izborom boja je Beograd napravio veliki korak unazad. Umesto da se zadrži stara kolor šema, koja bi u nekom trenutku bila pretvorena u jednobojnu, odabrana je zastarena paleta boja i zastareo način rasporeda na samim autobusima. Pozitivni faktor koji se može izvući iz ovakve odluke je izgled starijih vozila, koja su dobila sjaj kao da su sada izašla iz fabrike, dok na autobusima novijeg datuma izgleda daleko neprikladnije. Da stvar bude još gora, nedavno isporučeni BMC autobusi ni nemaju boju slonovače iznad donje ivice prozora, već je taj deo na turskim autobusima ofarban u belu boju, što znači da se ni GSP Beograd, kao glavni prevoznik u prestonici, ne pridržava utvrđenog pravila. Utisak o opštem šarenilu upotpunjuju privatni prevoznici, kod kojih je većina vozila u potpuno crvenoj boji.

« Zadnja izmjena: Kolovoz 10, 2019, 18:51:41 od smogovci.bbb2 »
Tko izgubi dobitak, dobije gubitak

Kolovoz 10, 2019, 19:04:13
Odgovori #31
Offline

Shole

Global Moderator
Tekst je baš OK, svaka čast autoru.  Da, Prometova shema je kao i Autotrolejeva i Libertasova korak unatrag jer modernim niskopodnim autobusima sa velikim staklenim površinama puno bolje stoji jedna boja nego kombinacije. Mislim da bi novi Citari odlično izgledali u Prometovoj limun žutoj boji.  S druge strane također je autor u pravu kad kaže da se farbanjem starih autobusa iz 90-ih u nove jednobojne sheme također promašilo jer su oni starinskog dizajna za velikim bočnim plohama i tu dvije boje odlično razbiju jednoličnost.   Doduše,  još malo pa nećemo ni znat koje su boje Autotrolejevi autobusi koliko imaju poljepljenih reklama.  Baš zavidim ZET-u i njihovom voznom parku koji ima samo par reklama na 400 i kusur buseva.
« Zadnja izmjena: Kolovoz 10, 2019, 19:04:48 od Shole »

Kolovoz 11, 2019, 01:36:30
Odgovori #32
Offline

Akropola


Neće im ni ti dugo ostati ako ne misle poduzeti nešto oko primanja te oko ostalih uvjeta rada...ponavljaju se 90-te kada su vozači u ZET-u bili samo u prolazu...

Kao prvo isti koeficijent kao stariji zaposleni na neodređeno + povišenje svima osnovne plaće je uvjet za ostanak vozača.

Kolovoz 11, 2019, 14:50:16
Odgovori #33
Online

MAN19464

Vozač
Zet postao kao taxi cameo, stalno traže vozače. kava

Kolovoz 13, 2019, 07:27:47
Odgovori #34
Online

smogovci.bbb2


https://net.hr/danas/hrvatska/mini-reportaza-iz-pakla-vrhunac-toplotnog-udara-provela-sam-vozeci-se-zet-ovim-busevima-i-tramvajima-ovo-je-moja-horor-prica/

MINI REPORTAŽA IZ PAKLA: Vrhunac toplotnog udara provela sam vozeći se ZET-ovim busevima i tramvajima. Ovo je moja horor priča

Danas, u ponedjeljak, najavljeno je da će se temperature penjati do čak 40°C te je iz tog razloga za područje Hrvatske izdano najviše, crveno upozorenje europskog sustava upozorenja od vremenskih nepogoda, Meteoalarma.
Iako su stručnjaci upozorili kako bi trebalo izbjegavati izlazak iz kuće u vremenu između 11 i 15 sati, odlučila sam testirati kako je onima koji su prisiljeni zbog obaveza izaći iz svojih domova.

Nije nepoznanica kako se mnogi, pogotovo u ljetnim mjesecima, žale na ZET-ov prijevoz, ukazujući na problem nedostatka klime u nekim autobusima.
Uzela sam živin, ali i digitalni termometar ne bi li točno odredila temperaturu, kako na zloglasnim linijama, tako i na onima koje zasigurno i vi koristite.
Prvi autobus u koji sam sjela bio je 607 Savski most – Sopot. U 12 sati i 10 minuta u njemu su bila 43 stupnja Celzijusa, a klima nije radila. Jedini plus dala bih za otvorene prozore, s obzirom na to da neke linije čak ni to ne prakticiraju.

Druga linija bila je 221 Travno – Glavni kolodvor. U 12 sati i 55 minuta, vožnja ovim autobusom bila je pravo osvježenje. Na ugodnih 31, 2 stupnja Celzijusa u autobusu sam bila gotovo sama. Čini se kako su Zagrepčani zaista ozbiljno shvatili upozorenja stručnjaka.
Iduća linija javnosti je poznata kao linija iz pakla. Dotrajali autobusi, česti ekscesi, doveli su liniju 268 Glavni kolodvor – Velika Gorica na loš glas. Ipak, čini se kako su kritike urodile plodom s obzirom na to da sam promijenila tri autobusa linije 268 i svaki je imao klimu.
Unatoč klimi, temperatura se popela do 37 stupnjeva Celzijusa u 14 sati i 38 minuta, no s obzirom na uvijete izvan autobusa, bilo je sasvim zadovoljavajuće.
Što se ne može reći za zadnju autobusnu liniju s kojom sam se odlučila voziti. Linija 109 Črnomerec – Dugave, baš kao i 268, na lošem je glasu. Rijetko koji autobus te linije ima klimu, a povezuje zapad s Novim Zagrebom što jasno pokazuje kako je ovo jedna od najprometnijih linija. U slučaju ako vam se kao meni dogodi da dođete u autobus koji ne samo da nema klimu već ima i zatvorene prozore, zažalit ćete što ste ikada kročili u njega.

U 15 sati i 30 minuta na liniji 109 Črnomerec – Dugave, sjela sam na sunčanu stranu, osječajući se kao u stakleniku. Nisam bila daleko od istine s obzirom na to da je moj termometar izmjerio čak 47,8 stupnjeva Celzijusa.
Starija gospođa koja je sjedila iza mene nekoliko puta je prokomentirala kako je ovo “pakao”. Iako je autobus bio polu prazan, uvjeti su bili, blago rečeno, nemogući.
Iz tog razloga odlučila sam da  je vrijeme da provjerim kakvo je stanje kada je u pitanju tramvajski prijevoz.
U 16 sati i 18 minuta na liniji 13, u smjeru Kvaternikovog trga, izmjereno je 37 stupnjeva Celzijusa. Ipak, situaciju su olakšali otvoreni prozori.

Druga tramvajska linija u koju sam ušla bila je 17, Borongaj – Prečko. Moram priznati da u novom tramvaju temperatura nije bila, kako sam očekivala, puno veća od one u starom modelu tramvaja. Tako je u 16 sati i 55 minuta izmjereno 36 stupnjeva.
Zadnji tramvaju u kojemu sam bila, bio je broj 6, linija Sopot – Črnomerec. U 17 i 20 u njemu je radila klima te sam se vozila na ugodnih 34 stupnjeva
Celzijusa.

Tramvajske linije, bez obzira bio u pitanju stariji ili noviji tramvaj, definitivno su bolji izbor od autobusa, barem onih najkritičnijih. Temperature koje sam izmjerila na linijama 607 i 109, opasne su po zdravlje.
Zdravlje je najvažnije
Na ovaj način direktno se ugrožava zdravlje građana koji su svakodnevno osuđeni na javni gradni prijevoz u Zagrebu, stoga smo pitali liječnika kako se možemo zaštititi od ovakvih vremenskih neprilika.
“Najugroženije su starije osobe, djeca i trudnice koji bi trebali izbjegavati izlaganje visokim temperaturama”, rekao nam je Ivan Kralj dr. med.
Isto tako postoji opasnost od toplotnog udara, a simptomi su povraćanje, mučnina, vrtoglavica, dehidracija…
Kralj upozorava kako je bitno dobro se hidrirati te ne izlaziti ukoliko to nije potrebno, pogotovo kada je riječ o visokim temperaturama koje su zabilježene ovih dana.

Naravno ni riječi o vozačima autobusa i tramvaja, kako je njima odraditi smjenu u takvim vremenskim uvjetima >hammer<
Tko izgubi dobitak, dobije gubitak

Kolovoz 13, 2019, 18:59:14
Odgovori #35
Offline

Volzhanin


A ona besposlena pa se vozala gore dolje...

Kolovoz 30, 2019, 14:49:14
Odgovori #36
Offline

lovac27


Jel potpisan ugovor ZETa i grada VG na idućih 10 god?

Rujan 12, 2019, 18:56:50
Odgovori #37
Offline

sniff


Slika ZETovih autobusa sa Lošinja ima ponešto, al mislim da fotke njihovog bivšeg odmarališta na ulazu sa šetnjice u Veli Lošinj nije bilo. Mislim da i dalje na ulaznim vratima u dvorište stoji ZETova pločica  ;D Slikano 20.6., druga fotka je pogled preko puta istoga.



« Zadnja izmjena: Rujan 12, 2019, 18:59:23 od sniff »

Rujan 13, 2019, 06:01:57
Odgovori #38
Offline

Volzhanin


Oteto - prokleto...